Comeback, ali neviđeni

“Ajde, ajde… još par stepenica i doma si!” tješim se “A onda možeš i krepat, ako baš želiš! Sad kad si otrčala trening, ništa drugo nije ti bitno…” Jer šta bi u ovom trenutku moglo bit važnije od toga da je zimska hibernacija gotova i da je vani proljeće? „Kako je bilo na trčanju?“ pitaju…

Opširnije Nastavi čitati

Mala od fotografije

Tjedan je školskih praznika i sva moja djeca su doma. Među kućnim zvukovima čujem stariju kćer kako nešto traži po kuhinji.„Šta radiš?“ pitam. „Ništa, učim.“ kaže ona. Pogled joj čeznutljivo luta po policama. Onda se polako zaustavi i zumira košaricu sa slatkišima.  „Jel ima…?“ „Nema“ velim „ali mogu se zaletit do dućana!“  „Kaj fakat? Otišla…

Opširnije Nastavi čitati

” To malo vjetra” na Murteru

Moja prva pomisao tog jutra bila je: “Fala Bogu što danas ne trčim.” U toplom krevetu s pogledom na more, ta mi je misao došla spontano. Mislim da nije čudno što prosječna žena ne osjeća naročitu želju za trčanjem, pogotovo kad vani sluša vjetar koji čupa drveće. “Sva sreća, danas samo fotkam!” Mek i podatan…

Opširnije Nastavi čitati

Tulum naš svagdašnji

Umjesto liste novogodišnjih odluka, ovaj put sam donijela samo jednu – da ću se u Novoj 2023. više družit s prijateljima iz ne-trkačkog miljea. Za početak, doći ću im na novogodišnji tulum i neću izmišljat razloge zašto bih radije ostala doma.„Ma dolazim, sigurno! Računajte na mene“ obećala sam razdragano. Međutim, dizanje guzice iz fotelje, umivanje…

Opširnije Nastavi čitati

Koktel od noći, blata i straha

Ne mogu reći da nisam učinila sve da samu sebe odgovorim od utrke. Štoviše, pokušala sam sve i to više puta: „Ma pusti Blatersu! Nek drugi oko toga pizde, ti nemaš potrebe. Znaš dobro šta je i kako je i zato lijepo ostani doma… ” Govorila sam si to danima, s ciljem da odustanem. Jer…

Opširnije Nastavi čitati

Papuk trekanje

„Izgledate dosta loše“ kažem ZTŠ ekipi dan po povratku u Zagreb. Znam da se tako i osjećaju, jer njihov govor tijela daje mi do znanja da sam previše glasna. Čini se da bi jako htjeli sve ljude i cijeli svijet značajno utišat…Umorni su oni za buđenje, za vožnju do Zagreba, za razgovore. Spominju tek sitne…

Opširnije Nastavi čitati

Avantura je TU

Nemam ništa protiv nogometa. Dapače, volim pratit nogometna događanja. Pogotovo kad su mi zadovoljeni osnovni uvjeti za razumijevanje tog sporta. Kad imam hladnu pivu na toploj murterskoj terasi i društvo koje se na prijenos utakmice obazire tek kad padne gol! „Ova zimska varijanta mi je bez veze“ kažem sinu. “Šta, svjetsko prvenstvo?” Pa da „A…

Opširnije Nastavi čitati

Dalmacija Ultra Trail

Nikad nisam trčala DUT. Doduše, imala sam nekad slabašnu ideju o tome da trčim stazu od 56km, ali nisam baš nešto trenirala. A kako da treniram trčanje po kamenu kad ga u Zagrebu nema? Mislim, ima ga al na Kamenitim vratima! „Gle, Maki “objasnio mi je tada Miho „DUT bu ti R.I.P.“ I tako sam…

Opširnije Nastavi čitati

Jutarnja Gelender liga

Ja sam od one ekipe koja na poruku „Srijeda JGL?“ spremno odgovara: „Daaa! Ovu srijedu JGL – OBAVEZNO!“ I onda, 5 minuta nakon toga, marljivo počne tražit razloge da ne ode. „Ustat u 4 ujutro? Pa od frke da ne propustim alarm nit ne spavam pola noći, ja taman zaspem oko 2! I šta, kad…

Opširnije Nastavi čitati

Ljubičasti

Gledam fotku koju je mobitelom fotkao netko nepoznat. Na fotki je sunčana plaža, na plaži cura u košulji, na nosu joj cvike a do nogu nešto plastično i ljubičasto. Nešto nalik uskom, ušiljenom brodiću. Negdje ispod tog brodića proviruje narančasto veslo, dok preostali dio fotografije prekriva ručnik s likovima iz crtića. Po ručniku je očito…

Opširnije Nastavi čitati

“Šta vi točno radite?”

„Maki, mogla bi danas odraditi prvo ljetno trčanje.“ Znam ko šalje poruku. „Kako da ne” poželim odgovorit “evo sad ću ja! Samo da stavim gin&tonic u led i da izbacim obitelj pauka iz tenisica…“ Kakav lik, taj Domagoj iz Zagrebačke treking škole! Pazi, usred ljeta iz čistog mira on šalje ovakve poruke. A zna li…

Opširnije Nastavi čitati

Ljubičaste livadice

„Di ćeš, ne idi tu..!“ iza mojih leđa odzvanja upozorenje. Kog se vraga ovaj dere? Ignoriram galamu i golih nogu nastavljam prodor kroz trnje. „Maki, ti si opet dehidrirala…!“ smije se čovo zamotan kao beduin. Odakle ga ono poznajem?  „Naravno da sam dehidrirala“ mislim u sebi „nemoguće je nadoknadit tekućinu koja iz mene istječe nenormalnom…

Opširnije Nastavi čitati

Highlander BiH, 91 km

„Ajmo kozlići, još malo“ vikne Zvone dok po stoti put u zadnjih 5 dana provjerava gpx. Još malo za Marina i mene znači barem sat i pol tabananja do cilja. Nakon božanskih vrhova Čvrsnice i Vrana, ravan i užaren asfalt znači sporo umiranje. Ali, ja vjerujem našem pastiru. Znam da prati svaki milimetar staze Highlander…

Opširnije Nastavi čitati

Promina 1 148m, kraj Drniša

Gledam u stup s markacijom oboren na tlo. Na zahrđaloj ploči piše P om na  1 148m. Jedva se vidi i strelica koja pokazuje na hrpu starog otpada. E jebiga, tu je nešto krivo! Kol’ko se ja kužim, strelica bi trebala pokazivat u smijeru planinarske staze koja vodi na vrh planine, a ne u smijeru…

Opširnije Nastavi čitati

Highlander BiH, 2. put

Toplotni udar koji sam doživjela trčeći po Murteru, na čudan je način inicirao pripreme za planinarenje u BiH. Udar nije imao namjeru pomagat, ali nešto u toj mojoj ošamućenosti pokrenulo je pozitivne procese. U Zagreb sam se s otoka vratila kasno. Drugo jutro, kad je budilica zazvonila, uredno sam ustala. No, umjesto u kupaonicu uputila…

Opširnije Nastavi čitati

Tisno trail 2022

Kad bi tišnjanski kafić „kod Pelija“ imao nadzornu kameru, snimka od subote 11.06. dočarala bi aktivnosti na Rudini pred sam start utrke. Znatiželjnici bi na toj bi snimci mogli prepoznat preplanula lica poznatih dalmatinskih trail trkača, raspoloženu Petru KD, pa zatim Andriju u ulozi „metle“ i mene s njima kako pijem espresso. Ta bi snimka…

Opširnije Nastavi čitati

Samoborsko gorje – isprika

Ovo je isprika Samoborskom gorju kojeg sam na sam Dan državnosti nazvala „ogavnom putešestvijom od 30 km“. To je glupost izrečena u afektu kojem je kumovao umor. U stvarnosti, Samoborsko gorje je predivno mjesto bogato šumom i lijepim vrhovima. Da uvreda bude još gora, taj je lijepi kraj bio ugodan domaćin blagdansko – terapeutskoj sesiji…

Opširnije Nastavi čitati

Rep crknutog štakora

„Stani, da vidim…šta ti je to?“ pita ona. „Koje?“ odvratim ja, samo da malo odgodim neminovno. „Pa, to! Na tvom…dekolteu!“ Mama priđe i kažiprstom u stranu odmakne rub moje košulje. Kad na koži ugleda istetoviranu pticu, pa uz nju još i granu, lice joj se zgrči u grimasu. Ta grimasa predstavlja onu vrstu gađenja koje…

Opširnije Nastavi čitati

Dinara / Svilaja

„Maki, jel radiš ti vježbe snage?“ čujem glas koji se probija kroz žamor kafića. „Ne baš!“ Miho me upozori da lijenost nije dobra i da ću plakat ako mi cikne netom oporavljeno koljeno. “I onda ti ideš na Dinaru…” veli on. „Ali Miho, neće sad bit ko onaj prvi put…!“ Jer taj prvi put, prije…

Opširnije Nastavi čitati

Kako sam provela školske praznike

“Bila sam u Tisnom! Znate, ja vam tamo imam kuću!“ kaže djevojčica tanke, slamnate kose svojoj učiteljici. Odgovor je isti svakog prvog dana škole. “ Haha pogle se, crna ko’ majmunica s bijelim zubima!” ruga joj se mlađi brat. Iskrena i otvorena bratska ljubomora. Pa šta, nek sam crna! Važno je da učiteljica i drugi…

Opširnije Nastavi čitati

Cause it’s some kind of sin…

‘Cause it’s some kind of sinTo live your whole lifeOn a “might’ve been” The Killers, Caution Tamo još prije nekoliko godina kada sam iz borbe sa kvazi maratonskim trail dužinama sramežljivo zakoračio u svijet ultra trailova, moja impresija je bila da je 100 km manje-više granica razuma i da bi bilo lijepo jednog dana uz…

Opširnije Nastavi čitati

5 minuta slave

„Di mi je jakna?“ pitanje ostaje bez odgovora “Koja jakna?“ odnekud se javi mladi glas. Za kratko, ispod robe nabacane na neurednu hrpu, glas izvuče kožnu jaknu i pruži je blogerici. „A di ćeš ti?“ pita. Blogerica nezadovoljno promatra svoj odraz u zrcalu: „Imaš li kakvu šminku?“ U gradskom centru potraži birtiju. Odluči popit kavu…

Opširnije Nastavi čitati

Bloganje i blogersko prigovaranje

„Ističe vam godišnja članarina!“ javlja blogerska mašina. Čestitaju i predlažu produljenje bloga. „To je ipak povoljnije nego psihijatar“ kaže Bela „Mislim, ako ti pomaže?” Kak ne bi pomagalo? To je terapija koja radi na više razina: Prva razina je moje bloganje koje bi se moglo svest na želju da budem kratka, a da ipak proizvedem…

Opširnije Nastavi čitati

Tak imam te rad

Ovo nije priča o dolasku proljeća. Ovo nije priča o zaljubljenosti na mah, negdje ispod stabla magnolije. Ovo je priča o ljubavi na koju sam zaboravila, da bi me na nju podsjetila jedna obična kupovina hlača. Hlače su bile daleko od mog doma, u jednoj novozagrebačkoj trgovini. Odlučila sam otić po njih i do tamo…

Opširnije Nastavi čitati

Sve je na 1M

„Sve je na stazi, papir je suvišan!“ Bio je to Sabljin komentar na moju ideju da pišem o sljemenskoj utrci 1M. Iz tog mi je komentara bilo jasno da on ne zna za moju naviku pisanja o utrkama na kojima nisam bila. A utrka 1M, koja ide istoimenom stazom koja se još zove i Transverzala…

Opširnije Nastavi čitati
OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Zlo ždere male bebe

“Što manje gledajte vijesti…!” govori mi s ekrana gospođa psiholog. Ne obraća se ona meni direktno, nego svima nama koji smo, svak na svoju foru, opet u ratu. “To je retraumatizacija, dovoljno je ugasit tv” kaže ona. I tako, ja jučer nisam palila tv. Pustila sam sunce kroz neoprane prozore, koje sam onda oprala! U…

Opširnije Nastavi čitati

Šećerko

“Tu upisujemo sav šećer koji pojedemo! Vidiš, tri dana moramo upisivat svaki gram i onda zbrojit” kaže mi sin i pod nos gurne tanku knjižicu na kojoj piše Šećerko. I šta onda? “Onda ćemo vidjet dal jedemo previše šećera” kaže. “Ccc, ja nemam šta pisat, već znam rezultate!” Srknem zaslađenu kavu i nevoljko se odvezem…

Opširnije Nastavi čitati

Od sutra…

Tugu se može liječit aktivnostima. To jest, najbolje bi bilo alkoholom, al kome nije dano ostaju aktivnosti. A i znanstveno je dokazano da se putem angažiranja tijela izlučuje hormon koji vadi iz stanja ukurčenosti. Znam ja to. Kako ne bi znala? Zato i odlučujem svaki dan: „Od sutra“! „Od sutra, Maki, krećeš…van iz ove sjete…

Opširnije Nastavi čitati

“Oj dužine i širine…”

Bio je sunčan dan, baš kao danas. Takav dan kad mi se čini da je sve dobro i da će se sve zamišljeno i ostvarit. Ne samo meni, nego svima. A meni se u nedjelju činilo mogućim vidjet prijatelje na LoveRun utrci, činilo se mogućim zaletit se na Brdo i nastavit punit baterije na suncu.…

Opširnije Nastavi čitati

Mrak kombinacija

“O Kombi trebaš pisat!“ pametuje Miho. A meni u glavi zvoni: “Maki, nemoj pisat o tome, nemoguće je! Osim toga, piše Špiro. Pa šta? Neka on radi anale, a ti piši druge stvari. Koje? Recimo možeš pisat o noći, o patnji, o užitku, o pregorjevanju mišića i živaca, o traženju i pronalaženju, o ludilu i…

Opširnije Nastavi čitati

Gips i Janica

Mislim da me gruda snijega odapeta s društvenih mreža boli isto kao prava. Pogotovo kad me, onako blesavo zagledanu u tuđa skijanja, pogodi drito u facu! “Pljasss!” Maki, ostani pribrana, bez naglih reakcija i psovki. Pljuni taj snijeg iz usta i provjeri jesu li ti svi zubi na broju. Jer uz ovomjesečni račun za plin,…

Opširnije Nastavi čitati

Fantomka

“Da, da…fantomku trebam uzet!” Dok vrtim pedale, virtualna košarica u koju ću stavit “fantomku”, toplu kapu s prorezima za oči, odvraća mi misli od činjenice da je temperatura naglo pala. I da je dan odjednom jako hladan. Na sreću, od moje loše opremljenosti spasit će me blizina doma. Uz teškoće otključavam vrata, tu su samo…

Opširnije Nastavi čitati

Učitavanje…

Something went wrong. Please refresh the page and/or try again.